Istorija biblioteke

Bez  obzira koliko je pisanih tragova ostalo po arhivama , činjenica je, da sjeničko bibliotekarstvo ima dugu tradiciju. U periodu od 1920. do 1940. godine u Sjenici su bile dvije đačke i dvije knjižnice za nastavnike. Sve knjižnice su stradale tokom II svjetskog rata. Prema podacima iz Istorijskog arhiva “Ras”, u toku II svjetskog rata u sjeničkom srezu uništeno je 16 biblioteka i knjižnica, sa oko 8 000 komada knjiga u vrijednosti 800 000 ondašnjih dinara.

Iako je zvanično formirana tek 1950. godine, knjižnica u Sjenici je počela sa radom 1945. godine. Prema izvještaju SNO-a sreza sjeničkog, Prosvetni odsjek u narodnom prosvećivanju u srezu, u Sjenici je 26. jula 1945. godine postojala knjižnica i čitaonica sa 560 knjiga.

Decembra mjeseca 1949. godine Narodni odbor opštine Sjenica je održao sjednicu. Među mnogobrojnim tačkama dnevnog reda bio je i prijedlog osnivanja Biblioteke. Čak je predloženo da se zove “Vuk Karadžić”. Međutim, kako je Biblioteka već tada normalno radila, oni su i formalno potvrdili rad Biblioteke, ali pod nazivom “Jezdimir Lović”. Bila je samostalna sve do 1963. godine. Avgsuta mjeseca 1963. godine ulazi u sastav Radničkog univerziteta i tu će ostati sve do 1982. godine. Ulaskom u sastav Radničkog univerziteta biblioteka gubi ime “Jezdimir Lović” i figurira kao Narodna biblioteka.

Biblioteka postaje samostalna 1982. godine i registruje se kao Narodna biblioteka “Branko Ćopić”.

U ovom periodu Biblioteka doživljava svoj procvat. Književni fond je znatno uvećan, organizuju se književne večeri, izložbe slika, kako amatera tako i akademskih slikara.

To traje sve do 1993. godine, kada SO Sjenica formira Ustanovu za kulturu i fizičku kulturu. Tada Biblioteka ponovo gubi samostalnost i ulazi u sastav nove Ustanove, ali zadržava ime “Branko Ćopić” . U ovom periodu koji traje do 1996. godine solidno popunjava književni fond, a uspijeva da organizuje i dvije književne izložbe. Konačno postaje samostalna 1996. godine, već 1998. godine registruje se kao biblioteka “Muhamed Abdagić” i pod tim imenom i danas radi.

Biblioteka je počela sa radom u prizemlju zgrade državne progimnazije, a od 1950. prelazi u prostoriju, deo krojačke radnje Reša Sinanovića, ul. S.Markovića.

1953. godine napravljena je zgrada Narodnje knjižnice i čitaonice i Biblioteka je smještena na spratu, a u drugoj prostoriji smještena je čitaonica sa šah klubom.

Poslije izvjesnog vremena (1968. godina) biblioteka je premještena u prizemlju zgrade, gdje se i danas nalazi. Danas biblioteka “Muahmed Abdagić” nudi 40 000 naslova svih žanrova i za sve uzraste, te je mjesto susreta svih generacija i većine kulturnih događaja Sjenice.

Kako “LISA” časopis iz Beograda piše, biblioteka “Muhamed Abdagić” je doživjela svoj preporod 2013. godine.

Detaljnije u isječku iz pomenutog časopisa.